Osnivač

SESTRE  FRANJEVKE  OD  BEZGREŠNOG  ZAČEĆA  IZ  DUBROVNIKA
HR-20001 Dubrovnik-Danče-don F. Bulića 8, pp. 246

Družba sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika je na neobičan način započela svoj povijesni hod. Izrasla je iz franjevačke trećoredske zajednice čiji počeci sežu u 15. stoljeće što je vidljivo iz povijesnih dokumenata gdje se već 1458. spominju „Mantellate Francescane“ na Dančama. [1]

Te skromne djevojke – trećoredice koje su se izmjenjivale kroz stoljeća na počecima Družbe, nastojale su živjeti savršenijim kršćanskim životom, njegovale su kužne bolesnike, uzdržavale se ručnim radom i karitativno djelovale u gradu Dubrovniku. Stanovale su na poluotočiću Danče uz crkvu sv. Marije od milosti (danas poznatije kao Gospa od Danača i pomorsko svetište) koju je zajedno s lazaretom i grobljem za okužene dao sagraditi Senat Dubrovačke republike 1457. godine. U crkvi se čuvaju vrijedne umjetnine - zavjetni darovi Blaženoj Djevici Mariji: votivne pločice kao srebrni okov glavnog oltara i dva remek djela dubrovačkih slikara: poliptih Lovre Dobričevića, Bogorodica sa svecima na glavnom oltaru (1465.) i triptih Nikole Božidarevića, Bogorodica sa svecima na pokrajnjem oltaru (1517.)

U dokumentu Dubrovačkog arhiva iz 1644. izričito se spominju dumne na Dančama (dumna je dubrovački naziv za redovnicu od starine) koje nakon preseljenja lazareta u drugi dio Grada, ostaju na Dančama kao čuvarice crkve i groblja. Prema dokumentima iz 1709. godine zajednica nosi službeni naziv Dumne trećoredice sv. Franje.

Obnoviteljica i prva poglavarica Družbe bila je s. Margarita Milin (1891. 1973.). Ona se posvećuje temeljitoj obnovi trećoredske zajednice koja je 1925. pripojena Franjevačkom redu kao samostalna ustanova pod nazivom: Družba sestara Bezgrešnog začeća III. reda sv. Franje.

Sestre razvijaju odgojiteljsku djelatnost u matičnoj biskupiji: 1928. otvaraju odgojni zavod za djevojke na Dančama u Dubrovniku, a 1929. proširuju svoju djelatnost izvan Dubrovnika i preuzimaju franjevački samostan sv. Nikole u Stonu gdje otvaraju dječje zabavište i domaćinsku školu za djevojke. Nažalost, poslije II. svjetskog rata sestrama je onemogućeno odgojiteljski djelovati ne samo zbog ratom razrušenog samostana, nego i zbog zabrane od strane novih komunističkih vlasti. Od 1938. – 1963. vode odgojne zavode za napuštenu djecu u Argentini. 1958. započinju apostolski djelovati po župama Dubrovačke biskupije.

Na Vrhovnom kapitulu Družbe 1973. godine preuređene su Konstitucije u skladu sa smjernicama II. vatikanskog sabora i Družba dobiva novi naziv: Sestre franjevke od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika. 1983. Zajednica je uzdignuta u red Družbi papinskog prava.

Družba danas posjeduje pet vlastitih samostana i djeluje na deset filijala na području pet biskupija u hrvatskom narodu: Dubrovnik, Zagreb, Krk, Šibenik, Mostar i dvije u inozemstvu: Speyer (Njemačka) i London (Canada). Najveći broj sestara djeluje na području dubrovačke biskupije, a 9 sestara djeluje izvan Hrvatske.

Glavna svrha Družbe je unapređivati kršćanski odgoj, vršiti djela kršćanske ljubavi i pomagati u župskom apostolatu. U skladu s vlastitom karizmom sestre danas imaju predškolsko-odgojnu ustanovu: Dječji vrtić sv. Franje u Zagrebu pokušavajući najmlađima usađivati kršćanske vrednote te nastoje duhovno skrbiti i za njihove roditelje. Trenutno svoje poslanje ostvaruju na više župa kroz katehezu (školsku i župsku), crkveno pjevanje, sakristansku službu; zatim u odgojnom radu s mladima, brinu se za stare i nemoćne u domovima i rade u bolnicama. Na taj način ova franjevačka zajednica želi ostati vjerna svojoj karizmi jer su od početka njezine sestre njegovale ljubav prema bolesnima i najmlađima. Također nastoji ostati kreativno vjerna franjevačkom duhu jednostavnosti i malenosti, siromaštva i bratstva (sestrinstva).

            Temelj života

Temelj našega života je poslušnost Evanđelju Gospodina našega Isusa Krista. Naša duhovnost i način života nadahnjuje se na Pravilu života braće i sestara Trećeg samostanskog reda sv. Franje. U našoj duhovnosti evanđeosko siromaštvo zauzima posebno mjesto; siromaštvo i ljubav predstavljaju jezgru duhovnosti. (Konstitucije Družbe)

            Glavni cilj Družbe i svake pojedine sestre:

• ustrajno nastojati oko vršenja savršene ljubavi po opsluživanju evanđeoskih savjeta
• bez pridržaja se posvetiti služenju Evanđelja, ulažući sve snage i sposobnosti u širenje i učvršćivanje kraljevstva Božjega u svijetu svakom vrstom apostolata, posebno župskog. (Konstitucije)

Pogled na poluotočić Danče – kuća Matica sestara franjevki s crkvom 
 

[1] Državni arhiv u Dubrovniku, I. Consilium rogatorum 1456. – 1458., knj. 15