Sestre franjevke od Bezgrešnog začeća
iz Dubrovnika

Križni put kod samostana sv. Kuzme i Damjana

Križni put kod samostana sv. Kuzme i Damjana

U petak, 26. ožujka 2021. u 16 sati, na vanjskom prostoru samostana sv. Kuzme i Damjana održana je pobožnost Križnog puta.

Ovu pobožnost su, na poticaj s. Finke i podršku župnika don Bernarda, pripremala i vodila naša djeca. Velik broj djece ( gotovo sva školska djeca) bili su aktivno uključeni u pripremu i aktivno su sudjelovali u spomenutoj pobožnosti. Roditelji su svojom prisutnošću i molitvom, također pokazali razumijevanje i podršku ovakvim aktivnostima i oblicima pobožnosti. Zbog tada važećih epidemioloških mjera obavijest o ovom događaju nije službenu objavljena. Time broj sudionika nije bio ograničen ali je zadržan u razumnoj mjeri.

Umorni od „pandemijskih“ priča, unatoč činjenici da je broj zaraženih u Hrvatskoj još uvijek bio značajan, odlučili smo ne dopustiti da nas taj „mali, nevidljivi neprijatelj“ udaljava od svega onoga što nam je važno i sveto. Pri tome smo ponajprije računali  na stvarnost susretanja na liturgijskim slavljima i pučkim pobožnostima u vrijeme korizme. Za ovaj susret sa djecom imali smo i dodatne razloge.

Svjesni smo, naime, da živimo u vremenu u kojem, osim virusa i tzv. virtualni  svijet zauzima sve više prostora, oduzima sve više vremena, i u dobroj mjeri preplavljuje stvarni život.

Zagledani smo u  ravne ekrane, iz kojih „iskaču“ virtualni, nerijetko i nasilni likovi, preplavljuju nas bujice informacija i vijesti, a osjećaje pokazujemo emotikonima ili tzv. „smajlićima“.

Životna zbilja je nešto drugo. Na Križnom putu, slijedimo stvarnu osobu, Ljubav koja ide do kraja! Učimo kako je Isus živio našu ljudsku zbilju. Svima nam je na životnom putu proći dionice Kalvarijskog hoda. Na tom putu „susrećemo“ i  Mariju i  Šimuna i Veroniku, žene koje suosjećaju…i učimo od njih!

Htjeli smo zato našoj djeci poslati poruku da ljubav uvijek ima zadnju riječ i da svatko od nas ima priliku u stvarnom životu biti i Šimun i Veronika.

Ovaj Križni put bio je na vanjskom prostoru, pod otvorenim nebom. Osim što je takav oblik pobožnosti bio u skladu sa epidemiološkim mjerama, pojam otvorenog neba željeli smo razumjeti i doživjeti kao zbilju kroz koju se cjelokupna stvarnost našeg postojanja otvara milosnim darima neba. 

Djeca su svojom odgovornošću i ozbiljnošću, a napose suosjećanjem, svjedočila kako su „otajstva kraljevstva doista objavljena malenima“. Dao Gospodin da i mi odrasli ta otajstva otkrivamo zajedno s njima.

Galerija slika:

  Događanja - Sve
 
MISAO DANA

Računajmo, dakle, da je u nama palača neizmjernog bogatstva: cijela građevina od dragog kamenja, onakva kako dolikuje takvom Gospodinu, i da vi pridonosite tome da bude takva (…) jer nema zgrade takve ljepote kao što je čista duša i puna kreposti.

Sv. Terezija Avilska